Globalno putovanje ljudi i stvari

Zbirka izvaneuropskih kultura nepravedno je stekla status strane i egzotične, koja pobuđuje znatiželju, ali s kojom ostale zbirke Etnografskog muzeja nemaju ništa zajedničko. Takav stav nas je potaknuo na ideju povezivanja muzejskih postava metodom „follow-the-thing“, kojom smo polazeći od predmeta iz svih muzejskih zbirki tražili među njima zajedničke isprva nevidljive veze koje su proizašle iz sustava i načina na koji su se proizvodili, distribuirali i konzumirali. 

Kroz seriju priča o stvarima koje mnogi doživljavaju kao svakodnevne ili kao dio vlastite tradicije htjeli smo ukazati na kretanje predmeta kroz mreže trgovine, kolonijalizma i potrošnje. Materijali, artefakti i dobra putovali su diljem svijeta akumulirajući nova značenja i prolazeći procese promjene. Pritom su utjecali na transformaciju društvenih odnosa, ostavili posljedice na okoliš i potaknuli razvoj novih znanja i tehnologija.Otkriće puteva prema Indiji i Novom svijetu omogućilo je razvoj triangularne trgovine, koja je od 16. stoljeća pokrenula ekonomsku, vjersku i kulturnu transformaciju svijeta. 

Etnografski je muzej od početka neraskidivo vezan uz trgovinu kao direktni nasljednik zagrebačkoga Trgovačko-obrtnog muzeja koji je, po uzoru na europske, trebao imati svrhu predstavljanja hrvatskih proizvoda te posredovanja između proizvođača i tržišta. Danas javnost sve više postaje znatiželjna o povijesti vlasništva, o tome kako su predmeti nabavljeni, kome su pripadali i odakle dolaze. Muzeji se suočavaju s pitanjima restitucije, aproprijacije i komodifikacije koji su direktna posljedica kolonijalnog vladanja ljudima i dobrima. Ujedno muzeji postaju svjesni koliko malo se zna o porijeklu većine predmeta.