Epilog: neželjeni

Kartom etnografskih istraživanja nastojali smo predstaviti istraživanja u okviru znanstvenog projekta ERIM – Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji Europske unije (2020.-2024.). Na karti su, putem označenih lokaliteta, prikazani dijelovi tog režima čije su značajke stalna promjenjivost, fragmentiranost i nasilje.

Karta, koja preuzima neke prepoznatljive elemente etnološke kartografije, ne prikazuje sva mjesta režima, primjerice sve kampove ili granične prijelaze, nego samo ona na kojima smo kao istraživači boravili ili koja smo tijekom istraživanja locirali. U odmaku od uvriježenih prikaza migracijskih kretanja strelicama koje prizivaju kartografiju ratnih invazija, karta umjesto putova i smjerova označava lokalitete. Ti lokaliteti svi zajedno evociraju kretanje, skriveno putovanje teritorijem koji je neprijateljski, s brojnim zaustavljanjima, zatvaranjima, okrutnostima i kontrolama. Karta etnografskih istraživanja, kao i fotografije koje je prate, nepotpuni su i fragmentarni prikaz mjesta rasijalizirane društvene segregacije, proizvodnje ilegalnosti i kriminalizacije, poželjnih i nepoželjnih migracija i egzistencija.

Karta je post scriptum, kontrapunkt, poražavajući epilog istraživanjima izvaneuropskih kultura. Migracije koje ona priziva odjek su, pa i posljedica europskog kolonijalizma u kojemu su, na marginama, sudjelovali putnici istraživači iz naših krajeva.

ERIM je projekt Hrvatske zaklade za znanost pri Institutu za etnologiju i folkloristiku.

Prihvatni centar

Prihvatni centar jedan je od naziva za ustanove i objekte kolektivnog smještaja izbjeglih ljudi. U svijetu i kod nas oni se stalno umnažaju i transformiraju. Pod neslužbenim nazivom izbjegličkih ili migrantskih kampova, tj. logora, te u simbiozi humanitarnog i represivnog, ti centri igraju ključnu ulogu u politikama tranzita, kontrole, dehumanizacije, ilegalizacije i nasilja.

Kolodvor

Kao prometna čvorišta, autobusni i željeznički kolodvori spontano postaju mjestima okupljanja ilegaliziranih migranata. Infrastruktura dostupna na tim mjestima – voda, struja, taksi – olakšava planiranje i nastavak puta, gejma. Kolodvori su rijetka mjesta susreta s lokalnim stanovništvom i drugim putnicima, humanitarne podrške, ali i pojačane policijske kontrole te rasne profilacije. 

Trag

Materijalni tragovi skrivenih kretanja migranata – predmeti poput naočala, fotografije, ruksaka, dječjih kolica ili metka – uočljivi su posebice u blizini graničnih prijelaza. Neki od njih, poput kartice iz kampa ili prehrambene ambalaže, izravno upućuju na transnacionalno kretanje, a svi zajedno govore o težini puta, o ljudima u zbjegu i njihovim pomagačima, ali i o onima koji ih nastoje zaustaviti. 

Gejm

Gejm je neformalni naziv za skrivene pokušaje prelaska granica i kretanje teritorijem od zemalja ruba prema zemljama europskog centra. Uključuje izbjegavanje policijskih kontrola, stalno skrivanje u prometnim sredstvima, na šumskim putevima, u planinama, opasne prelaske rijeka, pa i minskih polja. Nije prikazan na karti, ali je ključan za razumijevanje aktualnog režima iregulariziranih migracija.

Granični prijelaz

Granični prijelaz službeno je mjesto kontrole prelaska granice, gdje se uz pomoć sve sofisticiranijih tehnologija (termovizijskih kamera, uređaja za detekciju otkucaja srca, biometrijskih putovnica) strogo nadzire kretanje ljudi. Kao službena mjesta ulaska u zemlju, granični su prijelazi za izbjegle ljude, upravo suprotno, mjesta isključivanja, zatvaranja i pušbeka. 

Žica

Materijalne prepreke – ograde, zidovi, bodljikave i žilet-žice – na vanjskim i unutarnjim granicama teritorija, različite po tehničkim karakteristikama i materijalima, objedinjene su ovdje pod nazivom žica. Tim zloglasnim simbolom opresije i nasilja nastoji se spriječiti prolaz i kretanje onima koji traže utočište čime ih se izlaže stradavanju i pogibelji. 

Smrt

Smrti na granicama su prerane nasilne smrti vezane uz restriktivne kontrole granica. Ilegalizacija, vizni sustav, žica, strah od progona i protjerivanja prisiljavaju izbjegle na skrivanje. Ti i drugi alati kontrole granica ljude usmjeravaju na krovove vlakova, u podnožja autobusa i kamiona, dubine kontejnera i hladnjača, kraška i minska polja, šume, planine i rijeke, u naoružane krajolike, opasnosti i smrt. 

Skvot

Skvotovi ili neformalni kampovi nastaju bez pomoći institucija, podižu se i ruše u blizini granica koje treba prijeći, na više ili manje skrivenim mjestima, u napuštenim i ruiniranim objektima, šumama, ali i na obodima službenih kampova. To su improvizirana skloništa za preživljavanje na putu, ponekad podržana solidarnošću grupa i pojedinaca izvan kampova.

Park

Gradske ozelenjene površine često su mjesta privremenog skloništa za ljude u pokretu. Sjene i zaklon stabala, klupe, pitka voda i blizina objekata poput javnih zahoda, trgovina, kolodvora, čine parkove prikladnim mjestima okupljanja i predaha prije nastavka puta. Ovisno o trenutnim mikropolitikama kontrole parkovi su nerijetko i prostori nadzora i periodičnih progona.

Profilacija

Profilacija je mehanizam kontrole koji obuhvaća prakse selekcije u službi isključivanja, protjerivanja i zatvaranja. Temelji se na stereotipnoj procjeni vanjskih karakteristika: izgleda, boje kože, govora. Provodi je policija na cestama, u vlakovima i autobusima, na ulicama i drugim javnim prostorima. U njoj, međutim, nerijetko sudjeluju i drugi članovi društva, vozači, liječnici, kondukteri. 

Pušbek

Pušbek je promptna deportacija neželjenih, najčešće u susjednu državu. Radi se o prisilnom kretanju unatrag koje provodi policija, nerijetko bez administrativne procedure, rutinski i tajno. Nije ograničen samo na pogranične zone, a često ga prati fizičko, verbalno i drugo nasilje. Iako se službeno negira, tisuće svjedočanstava govore o njegovoj sveprisutnosti i brutalnosti. 

Detencija

Detencija je naziv za praksu i mjesto zatvaranja izbjeglica i drugih nedržavljana. Policija neželjene strance, izbjeglice, migrante, zatečene u pokušaju prelaska granice ili boravka u zemlji zadržava u zatvorenim, ograđenim i strogo čuvanim kampovima. Oduzimanje slobode provodi se kao administrativna, a ne kaznenopravna mjera, a prate je obespravljenost, poniženje, isključivanje, zaglavljenost. 

Vrata

Vrata kao obrambeni element graničnih prijelaza postavljaju se s ciljem fizičkog zaustavljanja masovnijeg kretanja nepoželjnih ljudi. Drugi tip vrata postavlja se na zelenim granicama kao element ograde koji povezuje dijelove prostora odijeljenog žicom, primjerice polje i obalu rijeke, s ciljem olakšavanja kretanja lokalnog stanovništva. Dok jedna otežavaju, druga olakšavaju kretanje. 

Grob

Grobovi umrlih na granicama i zbog granica raspršeni su duž granica, puteva i mjesta stradanja. Nevidljivi, smješteni na rubu groblja, obilježeni skromno ili nikako, osamljeni ili zbijeni, često anonimni i izolirani, ti su grobovi znameni prekinutih života, nasilnih granica i posmrtne marginalizacije, ali i mjesta posljednjih počivališta, sjećanja i žalovanja.