Globalno putovanje ljudi i stvari

Boja, oblik i porijeklo crvenog koralja oduvijek izazivaju višeslojne asocijacije među narodima diljem svijeta koji već tisućama godina koriste od njega izrađene ukrase. Koralj je zapravo morska životinja, kolonija polipa čija sposobnost mineralizacije tvori grebene zvane morska šuma ili crveno zlato.

Različita značenja i štovanje u raznim kulturama proizlaze iz njegove osobitosti da predstavlja životinjsko, biljno i mineralno carstvo. Porijeklo iz dubokih voda i oblik stabla povezuju ga s idejom osi svijeta i njegova postanka dok njegova crvena boja asocira na krv ili pročišćavajuću vatru. Sve te značajke osigurale su mu simboliku i status apotropeja kako u hrvatskoj tako i u tradicijama i religijama diljem svijeta. Koralj, kao i kamenje crvene boje, nosi se kao amulet koji štiti od uroka (zlog oka) ili pak donosi zdravlje i blagostanje. Zbog fizičkog svojstva da mijenja boju pri povišenoj temperaturi nakit od koralja često se daruje maloj djeci. U priči o koralju manje se zna o njegovoj ulozi u povijesti svjetske trgovine luksuznom robom koja traje sve do danas. Status koralja ne proizlazi samo iz simbolike već iz njegove oskudnosti i teške dostupnosti. Koralj za izradu perli i nakita pripada rodu Corallium i uglavnom nastanjuje područje Mediterana i Japana u Pacifiku. Najstariji poznati koralj je onaj mediteranski, Corallium ruburum, koji zbog svoje ujednačene crvene boje do danas predstavlja standard, a stoljećima je bio značajan dio trgovine luksuzom između Europe, Indije i Bliskog istoka gdje je mijenjan za bisere, drago kamenje, začine i papar. Koralj je bio primarna talijanska valuta u trgovini sa zapadnom Afrikom i trgovini robljem za vrijeme europske ekspanzije. Postao je jedina egzotična roba iz Europe koja je osvojila kinesko tržište i carski dvor. Kako bi dobili prednost u trgovini čajem, svilom i porculanom trgovački su predstavnici nosili darove u koraljima. Krajem 19. st. započelo je iskorištavanje pacifičkog koralja koji je puno većih dimenzija i lakši za obradu, ali varira u boji od bijele preko nijansi ružičaste i narančaste do zagasito crvene. Uvoz japanskih koralja, te zabrane i regulacije prekomjernog izlova, dovele su do gašenja mnogih lokalnih obrta diljem Mediterana gdje su se znanja stoljećima prenosila s oca na sina. Među njih spadaju i zlarinski koraljari koji su poput mnogih tržište pronašli u turizmu. Trgovina koraljima vrijedna više milijuna eura odvija se i danas, ali se zbog nereguliranosti porijekla uz nju razvila internacionalna mreža krijumčarenja. Prema istraživanjima 80% mediteranskog koralja na tržište stiže ilegalnim putem iz sjeverne Afrike. Za jedan kilogram okruglih perlica potrebno je između 10 i 15 dana. Kilogram koralja na tržištu vrijedan 7-9 tisuća eura od krijumčara se kupuje za tisuću. Crveni koralj predstavlja simbol identiteta pojedinih naroda zapadne Afrike te su oni i danas veliki kupci premda je nekoć mnogobrojno stanovništvo u zamjenu za koralje odvedeno u robovlasništvo.