Srećko (Felix) Lay (1838.–1913.) bio je etnograf i kulturni djelatnik. Sa Svjetske izložbe u Parizu 1878. godine donio je više od tisuću predmeta iz različitih dijelova svijeta te ih izložio u tadašnjem kazalištu u Zagrebu. Manji dio čuva se u Etnografskom muzeju.
Zagrepčanka Klementina de la Ronciere rođ. Tomeković darovala je, između ostaloga, figuru moai kavakava s Rapa Nuija (Uskrsnog otoka). Njezin suprug Émile de la Ronciere (1803.-1874.) bio je guverner nekadašnjeg francuskog protektorata nad Društvenim otocima, a figuru je primio na dar 1868. godine od tahićanske kraljice Pōmare IV.
Salamon Berger (1858.-1934.) bio je kolekcionar, trgovac, poduzetnik i prvi ravnatelj Etnografskog muzeja. U Zbirci se nalazi oko 150 njegovih predmeta, ponajviše iz Kine, Japana i Indije.
Mirko Breyer (1863.-1946.) bio je knjižar i povjesničar. Između 1879. i 1881. godine boravio je kao trgovac u Adenu (Jemen) u predstavništvu tršćanske trgovačke kuće “Bienenfeld”. Darovani predmeti većinom su iz Sudana.
Stjepan Tišljar (1857.-1922.) darovao je predmete iz Kine gdje je nakon pomorske službe radio kao konzularni službenik u Šangaju.
Od sredine 19. stoljeća središnja luka Austrougarske ratne mornarice bila je u Puli. Hrvati su u mornarici obavljali niže dužnosti, dok ih je manji broj bio u časničkom kadru. Među donatorima u prvim desetljećima formiranja Zbirke značajno mjesto pripada upravo pomorcima. Pomoćni kadet Mijat Kovačić donirao je stotinjak predmeta, najviše oružja sa Salomonskih otoka. Pomorski kapetan Vladimir Pacel donio je predmete iz Japana i Kine, Ivan Burgstaller iz Sudana i Ivan Stunić većinom sa Zanzibara i Madagaskara. Dragutin (Karl) Mezzorana (1861.-1909.) darovao je oružje s Molučkih otoka i figuru kareau s Nikobari otočja. Admiral Viktor Wickerhauser (1866.-1940.) darovao je predmete iz Kine. U Pekingu je bio za vrijeme Bokserskog ustanka (1899.-1901.) koji je prerastao u oružani sukob.
Franjo Marek iz Vinkovaca ušao je u službu Slobodne Države Kongo 1891. godine kao kapetan paroboroda te je sabrao zbirku oružja. Nakon tri godine umro je u Kongu od dizenterije.
Dragutin Lerman (1863.-1918.) obnašao je različite dužnosti u kolonijalnoj upravi Slobodne Države Kongo. Donirao je zbirku od 495 predmeta.
Joža Horvat (1915.-2012.) pripovjedač i putopisac, u knjizi “Besa – brodski dnevnik” opisao je svoje putovanje jedrenjakom oko svijeta sa suprugom Renatom. S Papue Nove Gvineje donijeli su masku koju je bračni par Gugenberger poslao na dar Etnografskom muzeju.
Braća Mirko (1871.-1913.) i Stevo (1875.-1936.) Seljan bili su u službi etiopskog cara Menelika II., potom su za brazilske i peruanske vlasti istraživali mogućnosti trgovačkih puteva. Donirali su 371 predmet iz Etiopije i Južne Amerike.
Dane Čorak iz Rijeke boravio je na Zanzibaru kao zastupnik tvrtke “Ružić i dr.” te je 1888. godine darovao zbirku oružja iz središnje i istočne Afrike te nož i sjekiru iz Indije.
Albert M. Dowleans rođen je 1814. godine u Karlovcu pod prezimenom Duriguzzi. Bavio se trgovinom u Londonu i Istanbulu, potom je bio u službi britanske kolonijalne administracije u Indiji. Darovao je predmete iz Mjanmara (Burma) i Kine.
Družba Isusova iz Zagreba donirala je Muzeju stotinjak predmeta iz indijske države Zapadni Bengal i sedam predmeta iz Sudana. Hrvatski i slovenski isusovački misionari zajednički su djelovali u Bengalu od 1925. godine.
Stjepan Mlakić (1844.-1950.) rođen je u Bosni i Hercegovini. Kao misionar 1920. godine odlazi u Sudan te je od 1938. radio kao apostolski prefekt sa sjedištem u Jubi. U Muzeju se čuvaju njegove fotografije, pisma i razglednice.
Milka Trnina (1863.-1941.) bila je slavna operna pjevačica. Darovala je 35 predmeta iz Kine i Japana.
Arhitekt Drago Muvrin radio je 1970-ih godina u Lagosu, Nigeriji, kao službenik vlade i konzultant UNESCO-a. Svoju zbirku predmeta donirao je Gradu Zagrebu 1999. godine.
Istražite digitalnu kolekciju Drage Muvrina: http://www.muvrin.mdc.hr/
Alfred Georg Perl rođen je 1885. godine u Ukrajini, radio je u Zagrebu kao liječnik. Muzeju je darovao 1940. godine predmete iz Kine, Japana i Singapura. Stradao je u holokaustu.
Tibor Sekelj (1912.-1988.) bio je novinar, esperantist i putopisac. Etnografski muzej otkupio je od njega 81 predmet iz Australije i Papue Nove Gvineje.
Vlada Narodne Republike Kine darovala je 148 obrtničkih i umjetničkih predmeta s izložbe “Kineska primijenjena umjetnost” održane u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1956./57. godine.
Zora Seljan (1918.-2006.) bila je brazilska spisateljica, dramaturginja, novinarka i najstarija kći Steve Seljana. Darovala je 42 predmeta iz Brazila.
Nikola Marčetić (1935.-2017.) bio je književnik i prevoditelj. Gradu Zagrebu darovao je zbirku od 124 predmeta iz Hrvatske i raznih dijelova svijeta. Predana je na čuvanje Etnografskom muzeju 2022. godine.
Katarina Carić (1920.-2013.) bila je liječnica. Gotovo 20 godina radila je u različitim afričkim zemljama gdje je skupila zbirku od 615 predmeta.
Arhitekt Đuro Kavurić (1903.-1976.) autor je brojnih likovnih postava muzejskih izložbi i strastveni sakupljač. Dio njegove zbirke, većinom afričke i azijske maske, darovan je Etnografskom muzeju.
Vladimir Šustra radio je 1960-ih godina kao inženjer za tvrku INGRA u Bamaku, glavnom gradu Malija gdje je sakupio 36 predmeta.
Kumiko Kono bila je članica japanske udruge koja je tijekom Domovinskog rata slala humanitarnu pomoć stanovnicima Dubrovnika. Hina lutke koje su pripadale njezinoj obitelji darovane su Etnografskom muzeju 2004. godine.