Pokret nesvrstanih
Pokret nesvrstanih nastao je 1961. godine na konferenciji u Beogradu, kao transnacionalni politički projekt saveza država, uglavnom bivših kolonija i zemalja u razvoju s Globalnog juga.
Pokret je bio usmjeren na borbu naroda za slobodu i neovisnost od političke dominacije i ekonomskog iskorištavanja, ali i na međusobnu podršku koje su države članice pružale kroz ideju dekolonizacije. Na Beogradskoj konferenciji dogovorena je politika zalaganja za mir i razoružanje, protiv podjele na ekonomske i vojno-političke blokove, osuđen je imperijalizam, rasizam i svi oblici rasne segregacije, a promovirane ideje antikolonijalizma, emancipacije, mira, suradnje i solidarnosti. Ideje “trećeg puta” i “miroljubive i aktivne koegzistencije”, koje se vežu uz Jugoslaviju i njezinog predsjednika Josipa Broza Tita, osigurale su njegovu popularnost u nesvrstanim zemljama.
Za razliku od “politike civiliziranja” gospodarski manje razvijenih društava, pokret nesvrstanih imao je za cilj jednakost i uzajamnost utjecaja bez obzira na stupanj ekonomskog razvoja. Gospodarsko i političko povezivanje dovelo je i do stvaranja kulturnih veza među zemljama članicama, osobito u obrazovanju. Razmjene studenata i stručnjaka, najčešće u područjima tehničkih znanosti i medicine, omogućile su dolazak stranih studenata u Jugoslaviju i odlazak jugoslavenskih stručnjaka u druge zemlje. Neke zbirke koje se danas nalaze u Muzeju nastale su u tom vremenu od stručnjaka koji su radili u okviru takvih razmjena.
Kente tkanine
Kupljeno na sajmu u Zagrebu oko 2005. godine. Darovao Ante Tonči Vladislavić.
Kente tkanine predstavljaju jedan od najvrjednijih proizvoda dvorskog obrta s područja današnje Gane. Izvorno ih je koristilo samo plemstvo naroda Ašante za osobite događaje društvenog i religijskog života. S vremenom su postale dostupnije, ali su i dalje simbolizirale bogatstvo i status. Tkanine se izrađuju na vrsti tkalačkih daščica pomoću vune, pamuka i svile, a svaki uzorak nosi ime i bogatu simboliku.
Pod utjecajem ideja panafrikanizma Kwame Nkrumaha, prvog predsjednika neovisne Gane, prihvaćene su 1960-ih kao simbol afričkog identiteta i u dijaspori, istodobno zadržavajući važnu ulogu u kulturi naroda Ašante i Ewe. Kente stole u SAD-u nose studenti afričkog podrijetla prilikom dodjele diploma, ali i u drugim prilikama povezanim s identitetom i afričkim nasljeđem.
Predsjednik Tito i car Haile Selassie na mjestu bitke kod Adue u kojoj su Etiopljani ostvarili pobjedu nad Talijanima
Etiopija, 1955. god. Muzej Jugoslavije
Gotovo su iste poklone dobili Mirko i Stevo Seljan za vrijeme boravka u Etiopiji u službi cara Menelika II. Tito, prihvaćajući poklon etiopske tradicijske odjeće, iskazuje solidarnost s etiopskim narodom i podršku antikolonijalnoj borbi.
Jovanka Broz sa ženama Gane u hotelu Ambasador u Akri
Gana, 1961. god. Muzej Jugoslavije
Jovanka odjevena u haljinu kente pokazuje zajedništvo i jednakost sa ženama u Gani. Tkanine kente koje su Tito i Jovanka dobili na dar od Kwame Nukrumaha čuvaju se u Muzeju Jugoslavije u Beogradu.
Susret predsjednika Tita s Kenijcima koji su studirali u Jugoslaviji
Kenija, 1970. god. Muzej Jugoslavije.